Language:

 |
Primjer 3.1. Na nekoliko desetaka motora serijske proizvodnje
je izvršen pokus trajnog rada s
nominalnim teretom i mjereno je zagrijavanje.
Aritmetička srednja vrijednost zagrijanja
(nadtemperature) tih motora iznosila je
70,0 K, a standardna devijacija 2,5 K. Koliki će se
postotak motora zagrijavati preko propisima
dozvoljene temperature od 75 K?
=
70 K
= 2,5 K
K = 75 K
Kako je vrijednost ujedno
i kritična vrijednost temperature preko koje se motor ne smije
zagrijavati (75 K), tražena p-vrijednost
jednostranog testa je vjerojatnost koja je odredena
površinom ispod dijela krivulje normalne
razdiobe desno od vrijednosti (slika
6, tablica 1,
izraz (3)):
= Q(2)/2= 4,6 / 2 = 2,3 % (približno 2,5 %)
Približno 2,3 % motora iz serije će se pregrijavati.
Primjer 3.2. Izmjerili smo nekoliko
desetaka otpornika nazivne vrijednosti 470 ,te
dobili
srednju vrijednost otpora od 465,0 i
standardnu devijaciju 5,0 .
Uzme li se nasumice
jedan otpornik, kolika je vjerojatnost da
će njegova vrijednost biti manja od nazivne?
=
470 = K
= 465,0
=
5,0 
Budući da je nazivna vrijednost
jednaka , tražena
vjerojatnost je odredena površinom
ispod dijela krivulje normalne razdiobe
od minus beskonačno do vrijednosti (slika
6).
Iz tablice
1 se može odrediti tražena vjerojatnost:
=50,0
% + 68,3 % / 2 = 84,2 %
Primjer 3.3. Ako se iz velike grupe otpornika srednje vrijednosti
otpora 100 i
standardne
devijacije 3,0 % uzme jedan otpornik, kolika
je vjerojatnost da je isti iznosa otpora izmedu 97,0 i
100,0 ?
=
100
=
3,0 % =3,0 
Vjerojatnost da će otpornik
imati vrijednost otpora izmedu i možemo
odrediti prema
slici 6,
tablici 1:
=
68,3% / 2 = 34,2 %
Primjer 3.4. Na
uzorku otpornika serijske proizvodnje izvršeno je mjerenje vrijednosti
električnog otpora. Aritmetička sredina
izmjerenih vrijednosti iznosila je 100,10 ,
a
standardna devijacija 0,50 .
Za koliki postotak otpornika možemo očekivati da će imati vrijednost
manju od 99,60 ?
=100,10
= 0,50
K = 99,60
=
31,7 %/ 2 = 15,8 %.
|