Language:      

 

  IZBORNIK     

  početna stranica     

  teorija      

  primjeri      
  kviz      
  linkovi      
  literatura      
  kontakt      


                                         CJELOVIT MJERNI REZULTAT

      Cjelovit mjerni rezultat je raspon vrijednosti:

                                                        ,

      gdje jemjerenjem dobiveni ispravljeni mjerni rezultat, odnosno najbolja aproksimacija mjerene       veličine, a u je mjerna nesigurnost koja određuje raspon vrijednosti unutar kojega očekujemo da         se nalazi prava vrijednost mjerene veličine.


     Cjelovit mjerni rezultat se sastoji od izmjerene vrijednosti (najbolje procjene mjerene veličine),          mjerne nesigurnosti i mjerne jedinice (slika 3). Samo cjelovit mjerni rezultat omogućuje                        donošenje ispravne i pouzdane odluke s poznatim rizikom pogreške.

                                  

     Slika 3. Cjelovit mjerni rezultat (M-izmjerena vrijednost, u-mjerna nesigurnost)

      Nesigurnost mjernog rezultata ili mjerna nesigurnost jest brojčani iskaz o kvaliteti rezultata 
      mjerenja. Mjerna je nesigurnost procjena širine raspona oko izmjerene vrijednosti u kojem           očekujemo s nekom vjerojatnošću da se nalazi (prava) vrijednost mjerene veličine. Naime, zbog         pogrešaka koje su neizbježne i pri najtočnijim mjerenjima, odrediti se može samo raspon                       vrijednosti, a ne (prava) vrijednost mjerene veličine. Mjerenjem dobiveni (ispravljeni) mjerni         rezultat samo je najvjerojatnija  vrijednost mjerene veličine. Zato mjerni rezultat bez mjerne         nesigurnosti nije potpun. Mjerna nesigurnost je obvezni dio iskaza cjelovitog mjernog rezultata [2].

      Da bi se mjerni rezultat prihvatio i priznao, mora biti sljediv. To znači da se mjerni rezultat              slijedom neprekinutog lanca dokumentiranih usporedbi poznate mjerne nesigurnosti može            dovesti u vezu s odgovarajućim međunarodnim etalonom. Mjerni rezultat bez iskaza mjerne            nesigurnosti   nije sljediv pa stoga nije cjelovit (defektan je), a ne može poslužiti niti kao osnova       za donošenje zaključka ili odluke na poznatoj razini rizika (pogreške) [2].

      Prema međunarodnom dogovoru [5, 6], cjelovit iskaz svakog mjernog rezultata mora sadržavati
      i mjernu nesigurnost. Prema tom dogovoru, mjerna se nesigurnost zaokružuje na dvije značajne           znamenke, a mjerni rezultat na razini mjesne vrijednosti zadnje znamenke nesigurnosti (za više           detalja kliknuti ovdje).
      Pri svakodnevnom rutinskom radu mjerna se nesigurnost ne iskazuje eksplicitno, pa tada treba          mjerni rezultat zaokružiti tako da je nesigurnost uzrokovana zaokruživanjem jednaka ili manja od           četvrtine ukupne mjerne nesigurnosti mjernog rezultata. Tako zaokružen mjerni rezultat            omogućuje korisniku da procijeni ukupnu mjernu nesigurnost ispravno zaokruženog mjernog               rezultata iskazanog na N-razini [3].